Sveta zemlja
 
Sveta zemlja
Sv.Arhangeli Jerusalim
Svetitelji    
 
  

Svetitelji, Sveti Oci, Sveci

(Bez pisanog odobrenja autora tekstova nije dozvoljeno preuzimanje sadržaja portala www.svetazemlja.info u komercijalne svrhe. Za detalje sadržaja i upite pišite na email: njonic@yahoo.com. Zakon o autorskom i srodnim pravima 2009,2011,2012.)// nov.2014

 

 

Nakon odlaska Isusa Hrista na nebo stvara se monaštvo, poseban vid ispoljavanja vere u Gospoda. U 1.veku n.e. i razvoj Hrišćanske svesti među Jevrejima, kasnije potpomognuto slobodama Hrišćanima koje počinju da se poštuju od cara Konstantina  i Milanskog edikta 313 godine n.e., javlja se procvat monaškog podvižništva kao individualni i dosledni put Hristov, koji se prvo javlja u Egipatskoj pustinji pa zatim u Judejskoj pustinji, koja je tada, a i danas nude izolaciju, mir neophodni za koračanje duhovnim putevima u Hristu.

 

Hrišćansko monaštvo Antonije Veliki
Pustinjaci, monasi Ilarion
Monaški redovi i razvoj monaštva Hariton
Eremiti-pustinjsko monaštvo Jeftimije
Kinotički (skitski) sistem monaškog života Teoktist
Kinovijsko (opštežiteljno) monaštvo Sava Osvećeni
Dobrotvorno kinovijsko monaštvo Gerasim

 

Srbi Svetitelji, Srpski Sveci - Sveti Oci

 

Prvi značajni procvat hrišćanskog monaštva se dešava u Vizantijsko (romelijsko) vreme, kada se u Judejskoj pustinji nastanjuje 10000-30000 monaha u brojnim kelijama, staništima i pećinama.

 

 

Hrišćansko monaštvo

 

Označava religijski pravac i način žib+vota, u kome se osoba odriče svih svetovnih i materijalnih dobara i potpuno posvećuje svom duhovnom životu, pod zavetom vere. Monah je i grčka reč koja označava, usamljenika, biti sam, samoću. Monasi kao pojedinci i usamljenici nastanjuju kelije, staništa, pećine, ili se u tzv.kinovijama udružuju u bratstva, gde svako ima svoje zaduženje i nastanjuju manastire - grč. zajednica duhovnih pojedinaca. Monasi se odriču ovozemaljskih, svetovnih i materijalnih dobara sve u cilju posvećivanja duha i putu po Božjim stazama.

 

 

Pustinjaci, monasi

 

Pustinjaci - monasi koji nastanjuju pustinje,  veliki broj, kako nekada tako i danas u pustinjama nalze mesta za svoju osamu, mir, blaženstvo gde će tragati i ići božjim stazama, sledeći "Pustinjsku teologiju" koja opisuje 40 godina lutanja Jevreja pustinjama kako bi promenili svoju prirodu, veru i srce. Monasi se ponašaju kao što se ponašao i sam Isus Hrist, koji je bio u pustinji 40 dana kako bi dokazao svoju ljubav i vernost i poniznost prema Gospodu Bogu (Mateja 4:1-11, Marko 1--.12-13 Luka 4:1-13) kao što su i prorok Ilija i Jovan Krstitelj. Ovi monasi koji žive u pustinjama se nazivaju pustinjacima ili eremitima po grč.-eremitos-pustinja.

Tokom Vizantijskog perioda (4.-7.veka n.e), pustinjaci su odabrali Judejsku pustinju kao najpodesnije mesto za njihovo podvizavanje, uspinjanje ka Bogu. Judejska pustinja je blizu Jerusalima, ali i veoma izolovana, pusta, surova. Mnogi od monaha-pustinjaka su pre monašenja bili hodočasnici koji su obilazili sveta mesta i bili su preplavljeni duhovnim iskustvima i prizivom Gospodnjim koja daje duhovnu strast ikoja ih vodi u dubljoj posvećenosti Gospodu. Vremenom je brzo rastao broj monaha u pustinji od par njih u pećinama pa do 30.000 od kojih se najveći deo nalazio u manastirima Judeje, da bi se odatle monaštvo širilo u dolinu Jordana i na poluostrvo Sinaj.

 

 

Monaški redovi i razvoj monaštva

 

Monaški život je veoma evaluirao tokom najranijeg perioda hrišćanstva i razvio se u raznim pravcima. 

Već u 3. i 4. veku izdvojila su se četiri osnovna oblika monaštva: eremitski (pustinjski), kinotički (skitski), kinovijski (opštežiteljni) i filantropski (čovekoljubivi).

 

Eremitski-pustinjski vid duhovnog života organizovao se i razvijao unutar crkve. Prvi poznati pustinjak bio je Pavle Tivaidski, ali je otac celokupnog hrišćanskog monaštva Sveti Antonije (251-356). Živeo je u pustinji više od sedamdeset godina. On i monasi koji su ga sledili organizovali su pustinjski način monaškog života, koji podrazumeva da su sami brinuli za svoje duhovne i lične potrebe, potpuno izolovani od drugih, sami.


Kinotički (skitski) sistem monaškog života uveli su prepodobni Amonije i Makarije. U skitskom obliku monaštva podrazumeva se život monaha u zasebnim kelijama, i samostalna briga o sopstvenim potrebama. Istovremeno, oni prihvataju zajedničko, veoma labavo uređenje u pitanjima bogosluženja, duhovnog vođstva i ličnog opštenja. Zajednički starac (duhovnik), zajednički hram i zajednička trpeza svake nedelje predstavljaju spoljni izraz skitskog monaškog života. Najznačajnija takva zajednica bio je skit u Egiptu, jugozapadno od Aleksandrije.

 

Sledeći oblik organizacije monaškog života predstavlja kinovijski (opštežiteljni) sistem koji je ustanovio prepodobni Pahomije (292-346), takođe u Egiptu, označava zajednički život monaha u manastiru, svako ima svoje zaduženje u korist zajednice, dele trpezu, zajedno su na molitvama, ali svako ima svoju keliju unutar konaka.

 

Poslednji oblik monaškog života nastaje delatnošću Svetog Vasilija Ostroškog. On u gradovima uvodi ustanovu dobrotvornih (čovekoljubivih) zajednica (opštežića) u kojima monasi pomažu onima koji su u oskudici i nevolji. Na taj način, kroz izražavanje ljubavi prema bližnjima, oni izražavaju i pokazuju i svoju ljubav prema Bogu.

 

 

 

Ovo su neki od najznačajnijih monaha ranog hrišćanskog doba:

 

Antonije Veliki (251-356)

 

Antonije Veliki se smatra ocem eremita, pustinjaka, po svojim delima i čudima, iako nije bio među prvim monasima-pustinjacima.

Rođen je u bogatoj Egipatskoj porodici, i sa 34 godine je odlučio da svoj život posveti Gospodu i ode u pustinju i to Vadi el-Natrun (zapadno od Aleksandrije) gde je ostao 13 godina. Potom je prešao u Der el-Memun (blizu Nila), gde je boravio 20 godina u starom Rimskom utvrđenju. Već tada je po svojim duhovnim učenjima postao veoma poznat i posećivan pustinjak i kako bi sačuvao duhovni mir on se opet preselio ali ovoga puta dublje u pustinju na obali Crvenog mora. Upokojio se u 105. godini života, a iza sebe je ostavio neizbrisiv trag u duhovnom učenju i koračanju Božjim putem i veliki broj sledbenika i monaha koji su izgradili manastir  Svetog Antonija 361 godine. blizu mesta njegovog podvizavanja.

 

 

Ilarion (291-371)

 

 Ilarion je jedan od najznačajnijih pustinjaka ranog hrišćanstva.

Rođen je u paganskoj porodici, južno od Gaze. Sa 15 godina je krstio, postao hrišćanin i otišao u Egipatsku pustinju gde se pridružio Antoniju Velikom, gde je ostao 2 meseca 306. godine. Vraća se u Gazu i osniva Lavru u pustinji između Gaze i Majuma 328.godine. Ilarion je u svojoj Lavri bio veoma aktivan, dihovno je podučavao narod, tako da je ubrzo postao veoma tražen, i njegova Lavra se obogatila mnogim monasima od kojih sus e isticali : Zenon, Petar Ivironski i Abba Isaija. Ilarionova učenja su u mnogome uticala na razvoj ranog monaštva, a njegova Lavra-manastir je bio duhovni centar velike oblasti i začetnik Kinovije, monaškog života u komuni.


Hariton

 

Hariton se smatra ocem Judejskog monaštva, i osnovao je prve 3 Lavre. On je došao iz Ikonije (centralna Antolija u Turskoj) u Jerusalim kao hodočasnik i posećivao sveta mesta, kada su ga pljačkaši oteli i odveli u pećinu Vadi Kelt iznad Jerihona. Hariton sledi učenja Antonija Velikog, u keliji pećini svojim duhovnim poukama prikuplja veliki broj sledbenika i kasnije osniva manastir, Lavru Faran koja je po tipiku i uređenju bila osnov, obrazac za formiranje narednih manastira u svetoj zemlji koje su osnivali njegovi sledbenici Jeftimije i Teoktist. Hariton je do upokojenja promeni još 2 Lavre, Doka, zapadno od Jerihona i Soka smaštena iznad Nahal-Tekoa. Svi manastiri Haritona se nalaze na ivicama pustinja ili liticama doline Jordan.

 

Antonije Veliki

 

 

 

Jeftimije (377-473)

 

Jeftimije je jedan od najistaknutijih monaha Judejske pustinje. Rođen je u Melitea u Jermeniji u plemićkoj porodici. Do svoje 29.godine je bio uz porodicu kada se odličuje na hodočašće u Jerusalim, po obilasku svetih mesta 406.godine odlazi u Lavru Faran, koju je osnovao otac Hariton. Nakon 5 godina boravka u Faranu, sa svojim prijateljem monahom pustinjakom Teoktistom odlazi u Pećinu Nahal Og, gde u narednim godinama duhovnim radom pridobijaju veći broj sledbenika i osnivaju kinoviju, manastir 411.godine, prvi te vrste u Judejskoj pustinji.

Lečio je ljude, poznat po izlečenju sina jednog Arapskog velikana. Nakon 10 godina, sa pustinjakom Domicijanom napušta manastir i odlazi u puševine Masade- Marda, koji će činiti jezgro buduće Lavre. Zatim odlazi u pećinu blizu Tel-Zifa, jugoistočno od Hebrona gde osniva kinoviju od Kapar Bariša. I u toj kinoviji je bio mnogo uznemiravan od ljudi pa se vratio u Lavru Tektista blizu Jerusalima. Opet mu se pridružuju brojni pustinjaci i 428.godine osniva svoju Lavru koja nosi njegovo ime Svetoj Jeftimija po obrascu Lavre Faran

 Jeftimije se upokojio u svojoj 97.godini života (482.godine), a njegova Lavra je promenila tipik u kinoviju, komunu monaha.

U njegovo vreme se centar monaštva seli iz Egipta u Izrael.

 

 

 

 

Jeftimije

 

Teoktist  (-451)

 

On je bio monah u Lavri Faran, gde je bio pod nadzorom monaha Haritona. 411.godine se sa bliskim pustinjacima preselio u pećinu na litici Nahal Og, i mnogi pustinjaci su mu se pridružili, vremenom. Teoktist je bio iguman ove kinovije, i po njemu je Lavra i dobila naziv Svetog Teoktista-Deir Muklikh, koja se nalazi iznad Nahal Oga.

   

 

Theoktistus - painting in

   St. Gerassimos

 

 

 

 

Sava Osvećeni  (439-532)

 

Sava je rođen u Mutalaska, u Kapadokiji 439 godine n.e. Sa 8 godina je otišao u kinoviju u Kapadokiji gde se zamonašio i gde je boravio 10 godina, nakon toga je otišao u Jerusalim na kratko odakle je otišao u Judejsku pustinju u kinoviju Jeftimija na 12 godina. Sa 30 godina je dobio blagoslov da postane pustinjak, otišao je u pustinju Judeje kroz koju je lutao 5 godina, da bi se nastanio u jednu pećinu, narednih 10  godina, blizu današnjeg manastira Svetog Save- Mar Saba u kojoj je našao idealno mesto za odmor i podvizavanje.

Sava je osnovao Lavru u svojoj 45 godini, 483.godine. oko koje se nalazi mnoštvo kelija i pećina u kojima se i danas podvizavaju monasi, pustinjaci.

Sveti Sava je punih 50 godina gradio LAvru Svetog Save Osvećenog- Mar Saba. Manastir je nekoliko puta proširavan radi sneštaja velikog broja monaha i okružen je debelim zidovima zbog zaštite od lopova, pljačkaša i raznih vojski.

Sava Osvećeni je za ovo vreme uz pomoć sledbenika monaha igradio još 13 manastira u Judejskoj pustinji- 7 Lavri i 6 Kinovija. Neki manastiri su došli pod njegovo rukovodstvo kao što su : manastiri Svetog Jeftimija, Svetog  Teoktista u kojima je stekao veliki broj vernika. Novim tipicima je izmenio obaveze i život monaha.

Sveti Sava Osvećeni je prvi formulisao i jasno odredio pravila ponašanja i službe monaha - pustinjaka. Sava se upokojio 532 godine u svojoj 93 godini života i njegove mošti počivaju u grobnoj kapeli u dvorištu Lavre Svetog Save OSvećenog.

 

Sava Osvećeni

 

Gerasim (-475)

 

Gerasim je bio monah iz Likije, današnja Anadolija, Turska. On je bio iguman manastira koji je u zajednici brojao 70 monaha, istočno od Jerihona, koji je vodio stroga pravila asketizma.On se smatra jednim od osnivača druge generacije značajnih eremita-pustinjaka Judejske pustinje koji su pratili učenja Jeftimija i Haritona.

Manastir Deir Hijla je sagrađen u veličini Lavre a obuhvata kelije i pećine za eremite sa jednim centrom. Monasi su se sastajali u centru manastira Subotom i nedeljom, dok su drugim danima živeli izolovano, usamljenički. U Centralnom delu Manastira je katolikon- glavni hram po imenu Svetog Gerasima. Monaška pećina se nalazi 1km na istok, Ein Nukeil i u planinama ove oblasti.

Gerasimos je prisustvovao četvrtom Ekumenskom saboru u Halkedonu 451 godine. Ovaj skup je bio ključan u donošenju narednih odluka i doveo je do rascepa istočnog pravoslavnog sveta. Gerasim je prvo bio protiv odluka sabora, a kasnije ih je podržao.

Sveti Gerasim se upokojio 475.godine

 

 

Gerasi

SRBI SVETITELjI


1. Avakum, prepodobni - đakon (17/30. decembar)
2. Anastasija, prepodobna - Ana, mati svetitelja Save (22. jun / 6. jul)
3. Angelina, prepodobna - despotica (30. jul /12. avgust i 10. / 23. decembar)
4. Arsenije Sremac, svetitelj - arhiepiskop(28. oktobar/10. novembar)
5. Branko Dobrosavljević, sveštenomučenik - sveštenik (24. april / 7. maj)
6. Vasilije Ostroški Čudotvorac, svetitelj (29. april /12. maj)
7. Visarion Saraj, prepodobni (21. oktobar / 3. novembar)
8. Vladislav sveti - Stefan Vladislav, kralj (24. septembar / 7. oktobar i 30. jul /12. avgust)
9. Vukašin, mučenik - seljak iz Klepaca (16. /19. maj)
10. Gavrilo Lesnovski, prepodobni (15. / 28. januar)
11. Gavrilo Prvi, svetitelj - patrijarh (13./26. decembar)
12. Georgije (Đorđe) Bogić, sveštenomučenik -paroh našički (4. /17. jul)
13. Grigorije Mlčalnik, prepodobni (7. /20. decembar)
14. Grigorije, svetitelj - episkop raški (30. avgust / 12.septembar)
15. David, prepodobni - Dimitrije Nemanjić, knez (24. septembar / 7. oktobar)
16. Daiilo Drugi, svetitelj - arhiepiskop (20. decembar / 2. januar)
17. Dositej Vasić, ispovednik - mitropolit zagrebački (31. decembar /13. januar)
18. Đorđe Kratovac, sveti Georgije Novi novomučenik (11. / 24. februar i 26. maj / 8. jun)
19. Jakov, svetitelj - arhiepiskop (3. / 16. februar)
20. Jevstatije Prvi, svetitelj - arhiepiskop (4./17. januar)
21. Jevstatije Drugi, svetitelj - arhiepiskop (16. /29.avgust)
22. Jelena Dečanska, prepodobna (21. maj / 3. Jun)
23. Jelena, sveta - kraljica (30. oktobar /12. novembar)
24. Jelisaveta, prepodobna Jelena Štiljanović, kneginja (4/17. oktobar)
25. Jefrem, svetitelj - patrijarh (15. / 28. jun)
26. Jefrosinija, Jevgenija, prepodobna - Milica, kneginja (19. jul /1. avgust)
27. Jeftimije Dečanski, prepodobni (11. / 24. novembar)
28. Joakim Osogovski, prepodobni (29. /16. avgust)
29. Joanikije Devički, prepodobni (2. / 15. decembar)
30. Joanikije, svetitelj - patrijarh (3/16. septembar)
31. Joanikije Lipovac, sveštenomučenik - mitropolit crnogorsko-primorski (4./17. jun)
32. Joasaf srpski Meteorita, prepodobni - poslednji Nemanjić (20. april / 3. maj)
33. Jovan Vladimir, sveti - kralj zetski (22. maj / 4. jun)
34. Jovan Novi, sveti - despot Branković (10. decembar / 23. decembar)
35. Josif Novi, svetitelj (15. / 28. septembar)
36. Kirilo, svetitelj - patrijarh (30. avgust /12. septembar)
37. Lazar, sveti velikomučenik - knez (15. / 28. jun)
38. Makarije, svetitelj - patrijarh (30. avgust /12. septembar)
39. Maksim, svetitelj - arhiepiskop - despot Đorđe Branković (18. / 31. januar)
40. Milutin, sveti kralj (30. oktobar /12. novembar)
41. Nestor Dečanski. prepocobni (11. / 24. novembar)
42. Nikodim, svetitelj - arhiepiskop (11. / 24. maj)
43. Nikodim Tismanski. prepodobni (21. decembar / 8. januar)
44. Nikon, svetitelj - patrijarh (30. avgust /12. septembar)
45. Petar Zimonjić, sveštenomučenik - mitropolig dabrobosanski (4. /17. septembar)
46. Petar Koriški. sveti (5. /18. jun)
47. Petar Cetinjski Čudotvorac, svetitelj (18./31. oktobar)
48. Platoi Jovanović, sveštenomučenik - episkop banjalučki (22. april / 5. maj)
49. Prohor Pčinjski, prepodobni (19. oktobar /1. novembar)
50. Rafailo Banatski Hilandarac, prepodobni (16/29. avgust)
51. Rafailo Momčilović - sveštenomučenik - iguman manastira Šišatovca (21. avgust / 3. septembar)
52. Sava Prvi, svetitelj - arhiepiskop (14. / 27. januar)
53. Sava Drugi, svetitelj - arhiepiskop (8./21.februar)
54. Sava Branković, svetitelj, mitropolit erdeljski (24. maj /7. jun)
55. Sava Treći, svetitelj - arhiepiskop (26. jul / 8. avgust)
56. Sava Trlajić, sveštenomučenik -episkop gornjokarlovački (4. /17. jul)
57. Simeon Mirotočivi, sveti - Stefan Nemanja veliki župan (13. / 26. februar)
58. Simon Monah, prepodobni - Stefan Prvovenčani, kralj (24. septembar / 7. oktobar)
59. Sinaiti prepodobni: Romil Ravanički (16. / 9. januar), Roman Sinait, Nestor, Martirije, Sisoje, Zosim Tumanski, Jov (6. / 19. maj)
60. Spiridon, svetitelj - patrijarh (15. / 28. jun)
61. Stefan Dečanski, sveti - Stefan Uroš Treći ( kralj (11/24. novembar)
62. Stefan Lazarević, sveti - despot (19. jul /1. avgust)
63. Stefan Piperski, prepodobni (20. maj / 2. jun)
64. Stefan Slepi, sveti - despot Branković (9. oktobar / 22. oktobar)
65. Stefan Uroš, sveti - car (2. /15. decembar)
66. Stefan Urošic Nemanjić, sveti - knez(11. / 24. novembar)
67. Stefan Štiljanović, sveti - knez (4. /17. oktobar)
68. Teodor Nestorović, sveštenomučenik - episkop vršački (29. /16. maj)
69. Teodor (Sladić) Komogovinski, sveti mučenik (Teodorova subota)
70. Teoktist, prepodobni Dragutin kralj (30. oktobar /12. oktobar)  

osmrtnice smrtovnice osmrtnicama ljubuški umrli ljubuški osmrtnice grude smrtovnice bihac smrtovnice srebrenik smrtovnice jablanica smrtovnice bihac
 
ENGLISH ΕΛΛΗΝΙΚΑ РУССКИЙ
ЋИРИЛИЦА
 
 
 
 
 
Hilandar.info
 

Vesti iz Hilandara
 
Jerusalimska patrijaršija
 

Vesti iz Svete zemlje
 
Manastir Svetog Save Osvećenog
 

Manastir Svete Katarine Sinaj
 

Sveto pismo online
 
 
 
Mapa sajta
 

©2014-2024 Svetazemlja.info | Sva prava zadržana | Uslovi korišćenja | LaktusDev